Mediteranska kuhinja smatra se najzdravijom kuhinjom za ljudski organizam, riba i školjke mnogo povrća jakih boja, maslinovo ulje i sve na lešo. Strogo pridržavanje mediteranskog režima prehrane može smanjiti opću smrtnost i smrtnost od kardiovaskularnih bolesti, kao i učestalost kroničnih bolesti poput raka te Parkinsonove i Alzheimerove bolesti, prema najnovijem istraživanju. Mediteranska hrana, kakvu uglavnom uzimaju stanovnici uz Sredozemno more, temelji se na maslinovu ulju, voću, žitaricama, orašastim plodovima, povrću i ribi, uz manje količine crnog vina, ali i uz ograničenu potrošnju mesa, mliječnih proizvoda i alkohola. 

Mediteranska kuhinja

Mediteransku kuhinju odlikuje intenzivna aroma i njihova velika raznolikost, te bogatstvo boja. Iako je djelimice odlikuje relativno visok procent masnoće, ona je u osnovi veoma zdrava, jer se pri pripremanju jela mediteranske kuhinje uglavnom koriste biljna, a ne životinjska ulja. Pored određenih regionalnih razlika mediteransku kuhinju odlikuju brojne zajedničke karakteristike. Među njima se posebno ističu sljedeće osnovne životne namirnice, koje se pronalaze u regionalnim specijalitetima gotovo svih mediteranskih kuhinja:
maslinovo ulje
puno voća (limun, narandža, smokva, breskva, kajsija, jabuka, kruška, lubenica, dinja)
puno povrća, posebno: paradajz, patlidžan, paprika, tikvice (zucchini), karfiol, špinat, poriluk (prasa)
bijeli luk i crveni luk,
riba i plodovi mora
brojne vrste mesa, pogotovo: janjetina, jaretina, perad i teletina, veoma malo svinjsko meso
često upotreba aromatskog i začinskog bilja, među kojima prednjače: ruzmarin, origano, bosiljak, majčina dušica i metvica
kruh i sve vrste pekarskih proizvoda (pogača, kruh ispod sača, peciva, lepinje), pasta (tjestenina), pita i riža
redovito konzumiranje crvenog vina u umjerenim količinama pri svakom jelu
Namirnice i sastojci koji se koriste u mediteranskoj kuhinji, ali i način spravljanja jela, vrlo su kvalitetni i nude našemu tijelu najbolje što nam priroda može dati. Prije svega to je svježa riba i morski plodovi, zatim maslinovo ulje, češnjak, rajčice, te puno zelenog lisnatog povrća kao što je kupus, kelj, raštika, zelena salata, i obavezna blitva . Koriste se i zeleni, svježi začini: bosiljak, mažuran, origano, peršin... Kvalitetno crno vino obavezno je piće koje se servira uz mediteransku hranu. Sve te namirnice , osim što obiluju vitaminima i mineralima, sadrže vrijedne sastojke koje pomažu našem organizmu da dobro funkcionira i da ostane zdrav. Antioksidansi i nezasićene masne kiseline omega-3, omega-6 i oleinska kiselina su sastojci koji blagotvorno djeluju na neutralizaciju toksina. Nezasićene masne kiseline su važne za kolanje kisika krvlju do svih stanica tkiva i organa,sprečavaju zgrušavanje krvi, rastvaraju kolesterol koji se taloži u arterijama, štite od moždanog i srčanog udara. Mediteranska kuhinja je lagana kuhinja prilagođena klimi i visokim temperaturama. Povrće se uglavnom kratko kuha i potom začinja s malo češnjaka, svježim začinskim biljem i potom prelije s malo maslinovog ulja. Riba se najčešće priprema na gradele ili se kuha brudet. Ti načini pripreme ujedno su i najzdraviji jer prženjem ili pečenjem ribe u dubokom ulju, dolazi do degradacije masnih kiselina. Ono što je vrlo važno je činjenica da je mediteranska kuhinja vrlo ukusna. Upravo zbog tog spoja kvalitete, zdravlja i izvrsnog okusa, ali i zbog jednostavnosti pripreme recepata, ne čudi što je popularna i često pripremana i na kontinentu u mnogim domaćinstvima.